Smrt ne stanuje pod beharli breskvom

Husein gleda za kombijem koji odmiče iza krivine. Gleda zatim u svoju ženu. Majka je, plače. “Jami, bona, vratit će se, ako Bog da. Da uzmemo abdest i klanjamo, a ti hajd onda idi tamo do hadžinice, vidi kako je, javili su da je Adnan ranjen.” PIŠE: AMIR HASANOVIĆ Trećeg ili četvrtog dana ofanzive na Visoku Glavicu naš rov bio je pogođen granatom velikog kalibra. Nas smo trojica zadobili lakše povrede i kontuzije glava. Odbili smo ići u Tuzlu pa… Opširnije…

30. april 1992. godine: Dan kada je počeo genocid nad nesrpskim stanovništvom Prijedora

Objavljivanjem proglasa na lokalnom radiju, SDS je obznanio kako je preuzeo vlast u Prijedoru. Objavi proglasa prethodila je koordinirana i, kasnije će to postati sasvim jasno, dobro pripremljena akcija pripadnika policije srpske nacionalnosti, uz svesrdnu podršku JNA, u okviru koje su zauzeli položaje na svim istaknutijim lokacijama u Prijedoru, kao i u svim javnim institucijama, poput Općine, Doma zdravlja, banaka, Radio stanice i drugih. Na današnji dan, 30. aprila 1992. godine,  počeo je genocid nad nesrpskim prijedorskim stanovništvom.Vojni položaji su… Opširnije…

Izgubio 29 članova porodice: Salki Bačiću u Prijedoru ubijeno troje maloljetne djece

U Prijedoru je 31.5.2020.godine obilježen Dan bijelih traka, ali s ograničenim brojem učesnika zbog pandemije virusa COVID-19. Na trgu su ukrug položene 102 ruže, a jutros je u Prijedoru osvanuo i plakat koji negira bijele trake. Jedan od učesnika Dana bijelih traka je bio i Salko Bačić iz sela Zecovi kod Prijedora. U ratu mu je ubijeno troje djece i supruga. – Izgubio sam troje djece i suprugu. Dva sina su preživjela. Jedan se uspio sakriti, a jedan je bio… Opširnije…

Kako je počeo rat u Srebrenici?

Priča o Srebrenici prije rata, naoružavanju, prvim stradanjima i onim koja su uslijedila i bila uvod u masovne egzekucije iz jula 1995. Srebrenica je prije rata, do 1992.godine, živjela mirnim i prilično lagodnim životom. Gradsko stanovništvo, u lokalnom slengu „čaršijska raja“ funkcionisalo je kao jedna velika porodica ili se tako činilo. Nije bilo izrazitih podijela, barem vidljivo  upadljivih, po etničkom, ekonomskom, socijalnom ili drugom osnovu.  Bilo je manje ili više imućnih, dobrostojećih i siromašnih, ali socijalne razlike nisu bile izražene, nisu… Opširnije…

Hasanu Tufekčiću iz Višegrada u dva rata ubijeno čak 13 djece

Četnici su 1942. godine, u jednom danu na višegraskoj ćupriji krvnički ubili svo desetoro Hasanove djece, zajedno s majkom, Hasanovom suprugom, Hankom. Hasan se nakon rata ponovo oženio i dobio devetoro djece, među kojima je troje ubijeno 1992.godine. Autor: Kemal Zorlak  Omer, Fehim, Ferid, Ramiz, Redžep, Fatima, Hajra, Hanka, Paša i Sabaheta imena su desetoro braće i sestara iz Višegrada, pet sinova i pet kćeri Hasana Tufekčića, Bošnjaka rođenog 1905. godine u Višegradu. Tokom 1942. godine, četnici su u samo… Opširnije…

Masakriranje na području Bosanske Krupe 27. jula 1941.

Dana 27.7.1941. godine izgonio je selo Veliki Dubovik, Jesenica muslimanska, Potkrš, Zorlin i Arapuša. Kako su stanovnici Muslimani bili bez zaštite i oružja, goloruki, kod svojih kuća nemoćni i iznenađeni, ujutro 27.7.1941. godine, četnici su organizirano upali u selo Veliki Dubovik, opkolili kuće i ubijali svakog tko nije mogao pobjeći. U kući Mehmeda Bobića ubijeno je 12 osoba i to: 1. Mehmed Bobić – 76 godina 2. Omer Bobić – 75 godina3. Ibrišin Bobić – 67 godina4. Hasan Bobić –… Opširnije…

Djeca, svjedoci genocida

Djetinstvo tokom rata i genocida u Srebrenici dokumentovano je kroz stotine video priča. Ranjavanja, glad, izbjeglištvo, život bez ubijenih roditelja samo je dio svjedočanstava na ono što se dešavalo djeci u zaštićenoj zoni Srebrenica. Muzejska postavka zajednički je projekt Muzeja ratnog djetinjstva iz Sarajeva i Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. O tome govorimo u jednoj od priča TV Liberty, Radija Slobodna Evropa (RSE). PODIJELI TEKST Opširnije…

Svjedočanstvo preživjelog iz Srebrenice: Zločinci su mi bili školske kolege

MIRSAD Malić imao je 18 godina kada se skrivao po šumama oko Srebrenice kako bi preživio ratna stradanja. Nedugo nakon što je rat završio shvatio je kako su ratni zločin u Srebrenici počinili njegove školske kolege koji su i danas na slobodi i koji su, kako je Malić otkrio za Radio Slobodna Evropa, u razgovoru pokazali da su ponosni zbog onog što su učinili. Kajanja, kako je dodao, kod njih nije bilo. Malić je iz šuma u kojima se skrivao… Opširnije…