Genocid na području Goražda – izvod iz zapisnika zemaljske komisije BiH za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, Sarajevo 1946.

… Po ulasku četnika u Goražde pod zastavom, istoga dana formirana je parada, raport je podnet majoru Dangiću i Todoroviću. Major Dangić je tom prilikom održao jedan govor u kome je pohvalio pojedince, svoje oficire i četnike radi hrabrog držanja u borbi, neke unapredio i odlikovao, a Ristu Gavrilovića svečano proglasio četničkim Jabučkim vojvodom. Još za vrijeme ove parade pojedine četničke patrole zašle su gradom i počele hapsiti masovno muslimanski živalj, dogonili su ih u vojnu kasarnu vezane žicom, a pojedince su ubijali odmah na licu mjesta, u kasarni se skupilo oko 200 Muslimana iz grada i okolice, oko 20 domobrana zarobljenih u Bistrici i četiri časne sestre koje su bile zarobljene na Palama.

Isto veče 30. novembra 1941. godine major Dangić je pozvao sve građane Srbe u komandu mjesta, kojaje tada bila u staroj pošti, čestitajući im oslobođenje bodreći ih na hrabrost i čudeći se da ih ima u tolikom broju i da nisu do sada izginuli. Građani Srbi iz Goražda kazali su Dangiću da imaju da zahvale što su ostali živi Muslimanima iz ovoga kraja, koji su ih svakom prilikom uzimali u zaštitu. Zamolili su ga da ne bi preduzeo nikakve mjere represalija nad muslimanskim življem ovoga kraja. Ma-jor Dangić odgovorio je: “dobro, dobro”. Odmah po odlasku građana iz komande mjesta, major Dangić otišao je do kasarne, gdje su bili zatvarani Muslimani i naredio da se svi pobiju i svi pokolju zajedno sa domobranima i časnim sestrama lijevom obalom Drine. Poslije odlaska Talijana sa desne obale Drine, četnici su počeli odvoditi masovno muslimanski živalj i klati na drinskim mostovima. Cijeni se da su za prvih 40 dana četničke strahovlade četnici poklali na tri drinska mosta oko osam stotina muslimanskih ljudi. Na mostove su dovodili većinom iz Bukovice i sa ostalih mjesta u srezovima Goražde, Foča, Rogatica i Višegrad. Po okolnim selima muslimanskim nastali su strahoviti pokolji i ubijanja na sve moguće načine. U Kopačima u kući Husa Drljevića 30. novembra 1941. godine, zatvoreno je oko 80 ljudi, žena i djece Muslimana i živi zapaljeni i izgorjeli zajedno sa kućom. Sa druge strane talijanske jedinice su cio ovaj događaj ravnodušno posmatrale. Kako je panika bila zavladala među muslimanskim življem, istoga dana narod, žene, djeca i ljudi -Muslimani pokušali su da u većoj gomili pređu preko mosta Talijanima, nadajući se da će ih ovi zaštititi. Kad su bili na sredini mosta Talijani su otvorili vatru na goloruk narod, žene, djecu, tako da su se morali vratiti u naručje četnika, koji su ih na gore navedene načine likvidirali. Prvo ubijanje koje se je desilo istoga dana po ulasku četnika u grad gore navedeni 200 Muslimana sa domobranima i 4 časne sestre sa Pala posmatrali su Talijani sa desne obale Drine. Komanda talijanska bila je u kući Nedimović Natalije, koja je daleko od Drine nepunih 200 metara. Četnici su držali Goražde do 25. januara 1942. godine. Toga dana su opljačkali sve dućane i magacine u Goraždu i povukli se prema Čajniču. Za cijelo vrijeme četničke vlade u Goraždu komandant mjesta četnički bio je Rade Jovanović, poručnik rodom iz Bajine Bašte. Major Dangić posle izvjesnog vremena otišao je u Vlasenicu, a major Todorović je otišao u pravcu Hercegovine i izvj esno vrij eme sa poznatim klanj em Muslimana na mostu kod Foče. Za 56 dana četničke strahovlade u Goraždu i okolini, pobijeno je i poklano iz svih sela u kojima žive Muslimani u goraždanskom srezu oko 2.000 ljudi, oko 116 žena, 55 staraca, i 202 djece. 28. januara 1942. godine u Goražde lijevom obalom Drine došle su i zaposjele njemačke i ustaške jedinice a desnom obalom Drine nadirale su talijanske snage 6. Alpinska divizija, koja je naišla na otpor partizana na Prevoju, Goraždu, Čajniča zvanom Kozara.

Talijanske jedinice koje su napredovale desnom stranom Drine ubijale su od reda sve na što su nailazili, bez obzira na pol, starost i narodnost, tako napr. u selu Ahmovićima naterali su 27 ljudi, žena i djece i Muslimana i Srba u Drinu i pobili mitraljezima. U vodi među pomenutim 27 bilo je i djece ispod 6 mjeseci, koje su majke ponijele i nagonili majke da živu djecu bacaju u Drinu. Cijeni se da su Talijani samo u srezu goraždanskom pobili 537 ljudi, žena i djece i staraca. Njemci i ustaše prilikom II. ofanzive na lijevoj obali Drine goraždanskog sreza ubili su 7 ljudi, 1 ženu, dok su u koncentracione logore odveli 36 ljudi i 5 djece (podvukao: S. Č.)- Od toga broja vratilo se do danas 3 osobe, Bijedić Mujo, Janko Furtula i Imamović Mušan.

(A-BiH, ZKRZ – Zločini 1946, mjesto Goražde – grad, k. 110, inv.br. 52836)

Iz knjige: GENOCID NAD BOŠNJACIMA U DRUGOM SVJETSKOM RATU, autora profesora dr. Smaila Čekića.

PODIJELI TEKST